petak, 27. veljače 2015.

Pronađeni dokazi o krađi donacija u BiH


Niko u Bosni i Hercegovini ne zna koliko je tačno donatorskog novca stiglo u zemlju od kraja rata do danas. Također se precizno ne zna koliko je ovog novca utrošeno nenamjenski i završilo u privatnim džepovima. Neki predstavnici nevladinih organizacija tvrdili su i da je riječ o preko 20 milijardi eura, i da su najspornije upravo one koje su u BiH stizale u poratnim godinama. 

U državnoj komisiji koja je proteklih sedam mjeseci istraživala šta se događalo s ovim novcem također nemaju precizne podatke. Uspjeli su, naime, da utvrde kako je u BiH ušlo i kako je potrošeno sedam milijardi i 86 miliona konvertibilnih maraka, odnosno skoro četiri milijarde eura. 

No, riječ je samo o 30 posto odgovora na upite koje su poslali na 4.000 adresa domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama. Kao posebno značajnu navode činjenicu da su pronašli skriveni izvještaj nekadašnje federalne komisije u kom, prema riječima predsjedavajućeg Sefera Halilovića, postoje dokazi o 1,5 milijardi eura koje su ukradene:
„Pred lice javnosti smo dali dokaze o radu federalne komisije u kojem je bio sakriven ukradenih oko tri milijarde maraka. I skrenuli smo pažnju javnosti na, po našem mišljenju, nepravilnosti, odnosno kriminal koji se dogodio u Merhametu. Sve što smo imali mi smo dali SIPI i Tužilaštvu i očekujemo od njih da nastave raditi svoj posao“, kaže Halilović. 


Član komisije Slavko Jovičić još jednom je ponovio da je najveći dio novca od donacija završio u privatnim džepovima. U izvještaju, koji je danas komisija usvojila i koji će se naći pred državnim parlamentom, između ostalog se navode pronevjere novca u dobrotvornom društvu Merhamet:

„Merhamet je vrlo eklatantan primjer. Recimo, 50 miliona maraka - ljudi su kupovali pumpe, u Hrasnici kupili neku pumpu, kupili neka preduzeća, registrovali na tetke, na amidže“
, navodi Jovičić.

Pedeset milijardi

Emir Đikić, iz Transparency Internacionala BiH, smatra da se nikada neće utvrditi koliko je tačno novca ušlo u BiH na osnovu donacija, niti kako je, kada i ko nenamjenski trošio ovaj novac:

„Jako je teško utvrditi, posebno onu vrastu pomoći koja je dolazila nezvaničnim kanalima. Znači moguće je utvrditi tačne iznose koje je distribuirala Svjetska banka, Evropska komisija i zemlje donatori. Međutim, za onu vrstu donacija koja je prikupljana privatnim prilozima itd. to je jako teško utvrditi gdje je uopšte otišlo - i da li je uopšte došlo“, kaže Đikić. 

Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić više puta je javno upozoravao na nelegalnosti u trošenju novca dobijenog na osnovu donacija. Također se u jednom od izvještaja, koje, između ostalog, potpisuje i ovaj biro navodi da je preko 50 milijardi dolara na osnovu donacija stiglo u BiH:


„Vodio sam tu studiju i naša je procjena da je u pet poslijeratnih godina u BiH ukupna suma donacija za BiH po raznim osnovama bila između 46 i 53 milijarde dolara. Ja govorim o ukupnim donacijama. U pravilu se u to vrijeme donacije nisu niti registrovale. Podsjetiću da je samo od donatorskih konferencija i suma novca koju je korodinirala Svjetska banka skupljena na njima bila preko pet milijardi dolara itd“
, ocjenjuj Papić.

Nijedna međunarodna organizacija i institucija nije odgovorila na upit državne komisije o donacijama koje su stizale, prije svega devedesetih, u BiH. Poseban problem predstavlja i preko 200 međunarodnih nevladinih organizacija koje više ne postoje u registirima u BiH. 

„Nevladin sektor mislim da je dobio puno više sredstava nego što je prikazano. I ono što me najvše kao građanina ove zemlje i kao čovjeka razočaralo jeste da nismo imali odgovarajuću podršku od predstavnika međunarodnih organizacija i država koje su upućivale donacije ovdje“
, kaže član komisije Adem Huskić.

„Približno se vlada sa ciframa od 10 do 20 milijardi dolara. I možete onda to usporediti s ovim izvještajem koji je komisija napravila, gdje je potvrđeno da je ušlo u BiH preko sedam milijardi maraka. To vam je otprilike preko sedam budžeta institucija BiH, i možete misliti da je to ogromna svota novaca za koji se moglo mnogo, mnogo više toga uraditi nego što se uradilo u BiH“, navodi član parlamentarne komisije za istraživanje donatorskih sredstava Mirko Okolić.

Prema podacima Istražne komisije, 98 posto donacija stiglo je u Federaciju BiH, 1,5 posto je dobila Republika Srpska, dok je Distriktu Brčko pripalo 0,5 posto donacija. Značajan dio donacija završio je u privatnim džepovima, ponovili su i u utorak na posednjoj sjednici članovi komisije. Izvještaj će biti upućen državnom Tužilaštvu, Sudu i Državnoj Agenciji za istrage i zaštitu.

Nema komentara:

Objavi komentar